Prisutnost savjesti ključna je za dijagnozu
"Sociopat" je pojam koji ljudi, često proizvoljno, koriste, kako bi opisali nekoga tko je očigledno bez savjesti. U većini slučajeva, to je opis koji se prenio na vidjelo kako bi nekoga označio kao mrsko ili dostojan mržnje. Isto vrijedi i za izraz "psihopat" koji mnogima sugerira sociopat koji je jednostavno opasniji.
Oba nisu samo netočni opisi, već i problemi.
Iz kliničke perspektive, ljudi koji su sociopatski ili psihopatski su oni koji pokazuju obilježja antisocijalnog poremećaja ličnosti (APD) koji je karakteriziran prožima nepoštivanjem prava i / ili osjećaja drugih.
Razumijevanje antisocijalnog poremećaja ličnosti
Dok su psihopati klasificirani kao osobe bez savjesti, sociopati imaju ograničenu, iako slabu sposobnost osjećanja suosjećanja i kajanja. Dok psihopati mogu i slijediti društvene konvencije kada odgovara njihovim potrebama, sociopati imaju veću vjerojatnost da će odletjeti s kukuljice i reagirati nasilno kad god se suoče s posljedicama njihovih postupaka.
Uzroci tih ponašanja također imaju različite korijene. Postoji neki prijedlog među stručnjacima da je psihopatija povezana, barem djelomično, s genetskim poremećajem. S druge strane, sociopatija je vjerojatno rezultat izrazito negativnog iskustva.
Iako je zajedničko mišljenje o sociopatima i psihopatima kao inherentno opasnim, to je više konstrukcija TV drame koja pravi odraz poremećaja.
S tim se rečeno, ljudi s APD-om često idu na izvanredne dimenzije kako bi manipulirali drugim ljudima, bilo da ih šarmiraju, razoružaju ili plaše nekoga da bi dobili ono što žele.
Dijagnosticiranje sociopata
Dijagnostički i statistički priručnik o mentalnim poremećajima (DSM) klasificira sociopatiju nizom osobnosti i osobina ponašanja koji opisuju kako osoba funkcionira, kako se povezuje s drugima i kako se ta uvjerenja izražavaju djelovanjem.
Karakteristike samoodređenja su one koje odražavaju osobu i način na koji ta osoba vidi svoje akcije ili ciljeve. Da bi se dijagnosticirala sociopatski, osoba mora pokazati sve sljedeće karakteristike:
- Egocentricity ili self-centeredness
- Postizanje samopoštovanja od moći, osobne dobiti ili užitka
- Ciljevi postavljanja temelje se na osobnoj zadovoljavanju s malo poštovanja prema zakonu ili etici
Interpersonalna obilježja su ona koja opisuju kako osoba u interakciji s drugima općenito. Osoba također mora pokazati ove osobine da se dijagnosticira sociopatski:
- Nedostatak empatije kada se suočio s povrijeđenjem ili ljutnjom drugih ljudi koje su manipulirali
- Nemogućnost emotivno intimnog odnosa zbog instinkta za kontrolu (dominacijom ili zastrašivanjem), prisiljavanjem ili zavaravanjem
Ponašajna svojstva dovršavaju kliničku dijagnozu opisujući put kojim će osoba poduzeti kako bi kontrolirala, prisilila ili zavela:
- Emocionalna manipulacija drugih, kao što se pretvara da je zainteresirana za nekoga da jednostavno postigne cilj
- Lažiranje kao sredstvo za dobivanje društvenog ulaska ili prednosti, kao što je proglašavanje sebe ukrašenim ratnim juncem kad nikad niste služili
- Reagirajući s bezizlaznošću, agresijom, bez straha ili čak sadizmom kada ste suočeni s posljedicama vaših postupaka
Nije neuobičajeno da sociopat bude u ponovljenim borbama ili napadima. Postoji jaka tendencija da se ne uzmu u obzir obveze, obećanja i sporazumi, uključujući financijske. Odluke se često vrše na poticaj trenutka s malo pažnje na posljedicu ako je potrebno postići neposredan cilj.
Štoviše, sociopati teško mogu izraditi planove i vole vjerovati da su u stanju navigirati problemima kako se pojavljuju. Često su riskantni, jednostavno dosadni, koji su u stanju ignorirati osobne granice i opravdavaju čak i najstrašnije postupke.
3 Ključne razlike između sociopata i psihopata
Iako se pojmovi mogu koristiti međusobno, sociopatija i psihopatija imaju jasne linije razlike koje se mogu općenito opisati na sljedeći način:
- Sociopati, kada su suočeni, jasno pokazuju da im se manje brine o tome kako drugi osjećaju. Psihopati, nasuprot tome, su vješti glumci koji Ęe ustrajati i kada se suoËavaju, vjerujući sebe pametnije od drugih.
- Sociopati se mogu smatrati vrelim prirodom. Psihopati se obično opisuju kao hladno srce.
- Sociopati prepoznaju nevolje drugih ljudi, čak i kad pokušavaju racionalizirati svoje postupke. Psihopati ne.
Nasilje, premda je to moguće, nije inherentno obilježje ni sociopatije ni psihopatije.
> Izvor:
> Američka psihijatrijska udruga. "DSM-IV i DSM-5 kriteriji za poremećaje osobnosti". Arlington, Virginia; objavljeno 28. studenog 2012.