20 Zajednički mehanizmi obrane koji se koriste u anksioznosti

Obrambeni mehanizmi su nesvjesni psihološki odgovori koji štite ljude od prijetnji i stvari koje ne žele razmišljati ili se bave. Pojam je započeo u psihoanalitičkoj terapiji, ali polako je radio svoj put u govor svakodnevnog jezika. Zamislite da ste posljednji put pozvali nekoga da je "u poricanju" ili da je netko optužio za "racionalizaciju". Oba ova primjera odnose se na vrstu obrambenog mehanizma.

Pa što je to točno mehanizam obrane?

Najznačajnije koristi Sigmund Freud u njegovoj psihoanalitičkoj teoriji, obrambeni mehanizam je taktika koja je razvila ego kako bi se zaštitila od anksioznosti. Smatra se da mehanizmi obrane štite um od osjećaja i misli koji su previše teški za svjesni um. U nekim slučajevima, misli se da obrambeni mehanizmi drže neprimjerene ili neželjene misli i impulse od ulaska u svjesni um.

U Sigmund Freudovom modelu osobnosti ego je aspekt osobnosti koji se bavi stvarnošću. Dok se to radi, ego se mora nositi s sukobljenim zahtjevima id i superego.

Id je dio osobnosti koji nastoji ispuniti sve želje, potrebe i impulse. To je najosnovniji, najvažniji dio naših ličnosti i ne razmatra stvari poput socijalne prikladnosti, morala, pa čak i stvarnosti ispunjavanja naših želja i potreba. Superego pokušava dobiti ego da djeluje na idealistički i moralni način. Ovaj dio osobnosti sastoji se od svih internaliziranih moralnosti i vrijednosti koje stječemo od naših roditelja, drugih članova obitelji, vjerskih utjecaja i društva.

Kako bi se riješio tjeskoba, Freud je vjerovao da su mehanizmi obrane pomogli zaštiti egu od sukoba koji su stvorili id, superego i stvarnost .

Pa što se događa kada se ego ne može nositi sa zahtjevima naših želja, ograničenjima stvarnosti i vlastitim moralnim standardima? Prema Freudu , tjeskoba je neugodna unutarnja situacija koju ljudi žele izbjeći. Anksioznost djeluje kao znak ega da stvari ne idu onako kako bi trebale. Kao rezultat toga, ego zapošljava neku vrstu obrambenog mehanizma koji će pomoći smanjiti te osjećaje anksioznosti.

Vrste anksioznosti

Nisu sve vrste anksioznosti stvorene jednake. Niti te tjeskobe ne proizlaze iz istih izvora. Freud je identificirao tri vrste anksioznosti:

  1. Neurotska anksioznost je nesvjesna zabrinutost da ćemo izgubiti kontrolu nad poticajima, što dovodi do kažnjavanja za neprimjereno ponašanje.
  2. Strah od stvarnosti je strah od događaja u stvarnom svijetu. Uzrok te tjeskobe obično je lako identificiran. Na primjer, osoba bi se mogla bojati primanja ugriza pasa kad su blizu prijetećeg psa. Najčešći način smanjenja anksioznosti je izbjegavanje prijetećeg objekta.
  3. Moralna tjeskoba uključuje strah od kršenja vlastitih moralnih načela.

Iako možemo svjesno koristiti takve mehanizme, u mnogim slučajevima ove obrane rade nesvjesno da iskrivljuju stvarnost. Na primjer, ako ste suočeni s posebno neugodnim zadatkom, vaš um može odlučiti zaboraviti vašu odgovornost kako bi se izbjegao zastrašujući zadatak. Pored zaborava, drugi obrambeni mehanizmi uključuju racionalizaciju, poricanje, represiju, projekciju, odbacivanje i formiranje reakcije.

Iako svi obrambeni mehanizmi mogu biti nezdravi, oni također mogu biti prilagodljivi i omogućiti nam normalno funkcioniranje. Najveći problemi nastaju kada se obrambeni mehanizmi pretjerano koriste kako bi se izbjeglo rješavanje problema. U psihoanalitičkoj terapiji , cilj može biti pomoći klijentu otkriti ove nesvjesne mehanizme obrane i pronaći bolji, zdraviji način suočavanja s tjeskobom i nevoljom.

Kći, Sigmund Freud, Anna Freud opisao je deset različitih obrambenih mehanizama koje je koristio ego. Drugi istraživači također su opisali široku paletu dodatnih obrambenih mehanizama.

1 - Premještanje

Jeste li ikada imali jako loš dan na poslu, a onda ste otišli kući i iznijeli svoje frustracije na obitelj i prijatelje? Tada ste doživjeli ego obrambeni mehanizam raseljavanja.

Premještanje uključuje uklanjanje naših frustracija, osjećaja i impulsa na ljude ili objekte koji su manje prijeteći. Raseljena agresija zajednički je primjer ovog obrambenog mehanizma. Umjesto da izražavamo naš bijes na načine koji mogu dovesti do negativnih posljedica (poput rasprave s našim šefom), umjesto toga izražavamo naš bijes prema osobi ili objektu koji ne predstavlja nikakvu prijetnju (poput našeg supružnika, djece ili kućnih ljubimaca).

2 - Odbijanje

Odbijanje je vjerojatno jedan od najpoznatijih obrambenih mehanizama, često korištenih za opisivanje situacija u kojima se ljudi čine nesposobnim suočiti se s realnošću ili priznati očitu istinu (tj. "On je u poricanju"). Odbijanje je izravno odbijanje priznavanja ili priznavanja da se nešto dogodilo ili se trenutačno događa. Narkomani ili alkoholičari često poriču da imaju problem, a žrtve traumatskih događaja mogu zanijekati da se događaj ikad dogodio.

Denial funkcionira kako bi zaštitio ego od stvari s kojima se pojedinac ne može nositi. Iako nas to može spasiti od anksioznosti ili boli, poricanje također zahtijeva znatnu investiciju energije. Zbog toga se i druga obrana služi za zadržavanje tih neprihvatljivih osjećaja od svjesne svijesti.

U mnogim slučajevima mogu postojati neodoljivi dokazi da je nešto istina, ali osoba će nastaviti zanijekati svoje postojanje ili istinu jer je previše neugodno suočiti se.

Odbijanje može uključivati ​​ravno odbacivanje postojanja činjenice ili stvarnosti. U drugim slučajevima, to bi moglo uključivati ​​priznanje da je nešto istinito, ali umanjuje njegovu važnost. Ponekad će ljudi prihvatiti stvarnost i ozbiljnost činjenice, ali će uskratiti vlastitu odgovornost i umjesto toga kriviti druge ljude ili druge vanjske snage.

Ovisnost je jedan od najpoznatijih primjera uskraćivanja. Ljudi koji pate od problema s zlouporabom opojnih droga često će zanijekati da je njihovo ponašanje problematično. U drugim slučajevima, oni bi mogli priznati da koriste drogu ili alkohol, ali će tvrditi da ta zloupotreba tvari nije problem.

3 - Protivljenje i suzbijanje

Prepresija je još jedan poznati obrambeni mehanizam. Protivljenje djeluje kako bi informacije ostale izvan svjesne svijesti. Međutim, ove uspomene ne samo nestanu; oni i dalje utječu na naše ponašanje. Na primjer, osoba koja je potisnula sjećanja na zlostavljanje pretrpjela kao dijete može kasnije imati poteškoća u stvaranju odnosa.

Ponekad to činimo svjesno prisiljavajući neželjene informacije iz naše svijesti, koja je poznata kao suzbijanje. U većini slučajeva, međutim, to uklanjanje anksioznosti izaziva sjećanja iz naše svijesti se vjeruje da se dogodi nesvjesno.

4 - Sublimacija

Sublimacija je obrambeni mehanizam koji nam omogućuje da djelujemo neprihvatljivim impulsima pretvaranjem tih ponašanja u prihvatljiviji oblik. Na primjer, osoba koja doživljava ekstremnu ljutnju može zauzeti kick-boxing kao sredstvo odzračivanja frustracije. Freud je smatrao da je sublimacija znak zrelosti koji ljudima omogućuje normalno funkcioniranje na društveno prihvatljiv način.

5 - Projekcija

Projekcija je obrambeni mehanizam koji uključuje preuzimanje vlastitih neprihvatljivih osobina ili osjećaja i pripisivanje njima drugim ljudima. Na primjer, ako imate nekoga snažno nepoželjno, možda biste umjesto toga smatrali da vam se ne sviđa. Projekcija djeluje dopuštajući izraz želje ili impulsa, ali na način da ego ne može prepoznati, stoga smanjujući anksioznost.

6 - Intelektualizacija

Intelektualizacija radi na smanjivanju anksioznosti razmišljajući o događajima na hladan, klinički način. Ovaj obrambeni mehanizam omogućuje nam da izbjegnemo razmišljanje o stresnom, emocionalnom aspektu situacije i umjesto toga usredotočimo se samo na intelektualnu komponentu. Na primjer, osoba koja je upravo bila dijagnosticirana s terminalnom bolešću mogla bi se usredotočiti na učenje svega o bolesti kako bi izbjegla nevolju i ostala udaljena od stvarnosti situacije.

7 - Racionalizacija

Racionalizacija je obrambeni mehanizam koji uključuje objašnjenje neprihvatljivog ponašanja ili osjećaja na racionalan ili logičan način, izbjegavajući prave razloge za ponašanje. Na primjer, osoba koja je odbijena zbog datuma mogla bi racionalizirati situaciju rekavši da ionako nisu privučene drugoj osobi. Student bi mogao kriviti lošu ocjenu na instruktoru umjesto njegovom nedostatku pripreme.

Racionalizacija ne samo da sprečava anksioznost, već i može zaštititi samopoštovanje i samo-koncept . Kada se suoče s uspjehom ili neuspjehom, ljudi nastoje atribuirati postignuća vlastitim kvalitetama i vještinama, dok se kvarovi krive drugim ljudima ili vanjskim silama.

8 - Regresija

Kada se suočavaju sa stresnim događajima, ljudi ponekad napuštaju strategije suočavanja i vraćaju se na obrasce ponašanja koji se ranije koriste u razvoju. Anna Freud nazvala je ovu regresiju mehanizma obrane, sugerirajući da ljudi djeluju na ponašanje iz stadija psihoseksualnog razvoja u kojem su fiksirani. Na primjer, pojedinac koji se fiksira u ranijem razvojnom stadiju mogao bi plakati ili zatajiti kad čuje neugodne vijesti.

Ponašanje povezano s regresijom može se jako razlikovati ovisno o kojoj fazi u kojoj je osoba fiksirana. Pojedinac fiksiran na usmenoj fazi moglo bi počeo pretjerano jesti ili pušiti, ili je mogao postati vrlo verbalno agresivan. Fiksiranje u analnoj fazi moglo bi rezultirati prekomjernom urednošću ili neurednošću.

9 - Formiranje reakcije

Formiranje reakcije smanjuje anksioznost uzimanjem suprotnog osjećaja, impulsa ili ponašanja. Primjer stvaranja reakcije bio bi tretiranje nekoga koga vam jako ne volite na prekomjernu prijateljsku situaciju kako biste sakrili svoje istinske osjećaje. Zašto se ljudi ponašaju na ovaj način? Prema Freudu, oni koriste reakciju kao obrambeni mehanizam kako bi sakrili svoje istinske osjećaje ponašajući se na točno suprotan način.

10 - Ostali mehanizmi obrane

Budući da je Freud prvi put opisao izvorne mehanizme obrane, drugi istraživači nastavljaju opisivati ​​druge metode smanjenja anksioznosti. Neki od ovih mehanizama obrane uključuju:

Djelovanje: U ovoj vrsti obrane, pojedinac se bori sa stresom bavljenjem akcijama, a ne odrazom na unutarnje osjećaje.

Pridruživanje: To uključuje uključivanje drugih ljudi na podršku.

Cilj zabrane: U ovoj vrsti obrane, pojedinac prihvaća modificirani oblik svog prvobitnog cilja (tj. Postaje srednjoškolski košarkaški trener, a ne profesionalni sportaš).

Altruizam: Zadovoljavanje unutarnjih potreba kroz pomoć drugima.

Izbjegavanje: Odbijanje rješavanja ili naići na neugodne predmete ili situacije.

Naknada: Overachieving u jednom području za nadoknadu kvara u drugom.

Humor: Istaknuti smiješne ili ironične aspekte situacije.

Pasivno-agresivno: Indirektno izražavanje bijesa.

Fantasy: Izbjegavanje stvarnosti povlačenjem na sigurno mjesto unutar uma.

Poništavanje: To uključuje pokušavanje nadoknaditi ono što se osjeća kao neprikladne misli, osjećaje ili ponašanja. Ako povrijedite nečije osjećaje, možda ćete ponuditi nešto lijepo za njih kako biste ublažili tjeskobu.

Dok se obrambeni mehanizmi često smatraju negativnim reakcijama, svi im trebamo privremeno olakšati stres i zaštititi samopoštovanje tijekom kritičnih vremena, dopuštajući SADu da se usredotoči na ono što je potrebno u ovom trenutku. Neke od tih obrana mogu biti korisnije od drugih. Na primjer, korištenje humora za prevladavanje stresne situacije koja izaziva tjeskobu zapravo može biti prilagodljivi obrambeni mehanizam.

Riječ od

Neki od najpoznatijih obrambenih mehanizama postali su zajednički dio svakodnevnog jezika. Možemo opisati nekoga kao "u poricanju" problema s kojim se suočavaju. Kada netko pada natrag na stare načine da to rade, mogli bismo ih nazvati "regresivanjem" u ranija točka razvoja.

Važno je zapamtiti da obrambeni mehanizmi mogu biti i dobri i loši. Oni mogu poslužiti korisnoj ulozi, štiteći vaš ego od stresa i pružajući zdravu utičnicu. U drugim slučajevima, ovi obrambeni mehanizmi mogu vas odvratiti od suočavanja s realnošću i mogu djelovati kao oblik samozavaravanja.

Ako primijetite da prekomjerna upotreba određenih mehanizama obrane negativno utječe na vaš život, razmotrite savjetovanje s liječnikom, psihologom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje radi dodatnih savjeta i pomoći. Razmotrite uzimanje kvizova naših obrambenih mehanizama kako biste vidjeli koliko ste u mogućnosti identificirati različite vrste obrambenih sustava u akciji.

> Izvori:

> Burgo, J. zašto to radim? Psihološki obrambeni mehanizmi i skriveni načini oblikuju naše živote. Chapel Hill, NC: New Rise Press; 2012.

> Corey, G. Teorija i praksa savjetovanja i psihoterapije (8. izdanje). Belmont, CA: Thomson Brooks / Cole; 2009.