Fizička vježba za poremećaj panike i anksioznost

Pripremite se i pomognite da ublažite napade panike

Postoje mnogi fizički simptomi panike i anksioznosti . Neki od najčešćih simptoma uključuju napetost mišića i drhtanje. Napadi panike su često povezani s trešenjem i kratkom daha. Istraživanja su pokazala da održavanje redovitog plana vježbanja zapravo može pružiti olakšanje za mnoge simptome paničnog poremećaja i drugih stanja povezanih s anksioznošću.

Prednosti vježbanja

Postoje brojne prednosti od redovitog vježbanja. Na primjer, utvrđeno je da vježba poboljšava raspoloženje, poboljšava razinu energije i promiče kvalitetan san. Za osobe s poremećajem panike i drugim tjeskobnim uvjetima, vježbanje može biti proaktivan način oslobađanja napetosti i smanjenja osjećaja straha i brige. Osim toga, redovni program vježbanja može olakšati simptome drugih uobičajenih stanja koja nastaju, poput IBS-a ili depresije.

Vježba može pomoći ublažavanju uobičajenih problema koji često dovode do nervoze i tjeskobe. Prvo, vježbanje može pomoći u smanjenju stezanja i napetosti koja se održava cijelim tijelom. Drugo, redovita tjelovježba može pomoći u proizvodnji endorfina, tijela koja prirodno stimulira raspoloženje tijela koja je uključena u borbu protiv boli i stresa. Treće, studije su pokazale da tjelovježba smanjuje osjetljivost osobe na reakciju tijela na anksioznost, kao i smanjenje intenziteta i učestalosti napada panike u nekim slučajevima.

Posljednje, smanjenje hormona stresa koji se mogu pojaviti iz vježbe može poboljšati osjećaj dobrobiti.

Pokretanje plana vježbanja

Osjećate li se spremni i motivirani za početak plana vježbanja? Da biste započeli s fizičkom fitness rutinom, važno je da prvo dobijete liječnički pregled za vježbanje.

Vaša medicinska povijest, trenutni lijekovi i dijagnosticirani uvjeti mogu igrati ulogu u vašoj sposobnosti vježbanja. Ponekad ljudi s paničnim poremećajem potiču povećani otkucaji srca i kratkoća daha koja se javlja pri vježbanju. Vaš liječnik može raspravljati o tome s vama i pomoći vam odrediti najprikladniji plan vježbanja.

Nakon što dobijete odobrenje liječnika i preporuke, odlučit ćete o programu vježbanja koji vam odgovara. Postoje mnoge opcije koje mogu potencijalno pomoći smanjiti anksioznost na različite načine. Kardio vježbe izvrstan su način za ublažavanje stresa dok se zabavljaju. Neki uobičajeni oblici kardio treninga uključuju biciklizam, ples, trčanje, planinarenje ili plivanje. Kardio vježbi poboljšavaju cirkulacijski sustav, koji vam mogu pomoći u snižavanju razina stresa, oslobađanju napetosti mišića, dobivanju dobrog noćnog odmora i povećanju energije.

Možda biste također trebali razmotriti vježbe izgradnje snage ili fleksibilnosti. Težina podizanja može vam pomoći u toniranju mišića i poboljšanju izdržljivosti. Yoga i Pilates imaju dodatnu korist istezanja mišića kako bi oslobodili napetost, poboljšali fleksibilnost i stvorili osjećaj opuštanja.

Održavanje programa vježbanja

Kada započnete novi plan vježbanja, u početku se možete osjećati vrlo motivirani.

Ova motivacija za vježbanje može biti vrlo korisna u pomaganju da započnete s novim planom vježbanja. Međutim, budući da je previše nestrpljiv u početku ima potencijal da dovede do pretjerivanja, što može uzrokovati tjelesnu ozljedu. Osim toga, motivacija se može vosak i opadati tijekom vremena i važno je da vam brzo ne izgorite rutinu vježbanja.

Evo nekoliko savjeta za održavanje vašeg plana vježbanja:

Vježba je jedan proaktivan način na koji možete početi prakticirati samozavarenost za poremećaj panike. Postoje mnoge pogodnosti za održavanje redovite fitness rutine. Putem vježbe možete primijetiti pomak u samopouzdanju, smanjenu anksioznosti i poboljšanom tjelesnom zdravlju.

Izvor:

Bourne, EJ Anksioznost i fobija radna knjiga. 5. izd. Oakland, CA: New Harbinger, 2011.